Kada govorimo o Bitcoin-u mi želimo da znamo pre svega na koji način se on razlikuje od klasičnih valuta, RSD; EUR, USD…

Bitcoin kao i ostale kripto valute imaju fixiranu zalihu, maximalan broj izdatih kriptovaluta Bitcoina. U svetu će biti samo 21 milion bitcoin, za valute koje imaju određeni broj zovemo
Sadržaj
- Kratka istorija Deflacije
- Šta je glavni problem fiat valuta?
- Kriptovalute i Vrednost
- Novac – Čuvanje Vrednosti i Razmena Vrednosti
- Zaključak
Kratka istorija Deflacije
Deflacija se definiše kao generalno smanjenje cene proizvoda i usluga kada inflacija dostigne negativne vrednsoti. Inflacija tokom vremena smanjuje vrednost određene novčanice, dok deflacija povećava vrednost valute tokom vremena. Deflacija se povećava takođe i zbog scarcity-a koji se dešava kada se potražnja povećava.
U svetu finasija dosta je diskusija na temu deflacije i inflacije. Zagovornici deflacioniog modela govore da je dobro da se dešava kontrolisana deflacija kako bi ona omogućila da novac bude forma za čuvanje vrednosti dugoročno. Dok se mnogi ekonomisti protive ovom modelu jer smatraju da bi kontrolisana deflacija dovela do toga da dužnicima se dug povećava u toku vremena što bi imalo katastrofalne posledice po sve ljude koji su zaduženi. U krajnjoj instanci ovo vodi u deflatornu spiralu iz koje je nemoguće izvući državu bez njenog bankrotsva.
Fiat Valute – regularne valute koje poznajemo RSD, EUR, USD…
Šta je glavni problem fiat valuta?
Ukoliko analiziramo uticaj deflacije na dugove mi ih možemo jedino posmatrati kroz iskrivljenu sliku. Inflacija je jednostavno politika svake centralne banke kako biodržala ekonomiju. Vlada izdaje valutu koja se kontorlisano smanjuje vrednost tokom vremena i kreira se paralelno sa dugom. Merenje utcija deflacije na ovakve sisteme je skoro nemoguće, a poslednji put kada se desila deflaciju u US je u vreme velike ekonomske krize 1929 godine. Ona je uzrokovana jer su propale velike banke, čime se ponuda novca smanjila u sistemu pa je ona izazvala paniku pribavljanja novca. Tako da jedino sećanje na deflaciju u US je upravo ovo koje je veoma iskrivljeno.
Tokom vremena je korekcija inflacije kreirala fenomen spiralnog duga pa ovaj koncept se vraća u finasijske krugove kako bi se remodelovao. Naravno trenutni sistem počiva na kreditima, pa je nemoguće razmišljati o njihovom ograničavanju. Ali kriptovalute nastupaju upravo ovde jer kontrolisana deflacija može regulisati spiralu zaduživanja koja prati trenutni ekonomski sistem.
Kriptovalute i Vrednost
Vrednost ima mnogo forma, a upravo njena forma koja se tiče novca može biti sredstvo za razmenu vrednosti ili sredstvo za čuvanje vrednosti. Zbog problema skalabilnosti Bitcoin mreže a na čijem se razvoju radi konstatno bitcoin trenutno ne može funkcionisati kao sredstvo za plaćanje ali kao sredstvo za čuvanje vrednosti definitivno može.
Trenutno poznajemo nekoliko različitih metoda čuvanja vrednsoti na duže staze. Čuvanje novca u sefu, invesstiranje, kupovina plementih metala dijamanata…. Međutim model čuvanja novca u sefu je loš zbog inflacije koja je politika sistema koji upravlja novcem. Kupovina u čuvanje plemenitih metala je dobar izbor ali je komplikovana jer zahteva kupovinu i čuvanje. Dok bitcoin možete čuvati u na parčetu papira, apošto mu je količina ograničena njegova vrednost će definitivno rasti.
Bitcoin je deflatoran ne samo jer ima ograničenu količinu BTC već se i nagrada za majnere smanjuje na svakih par godina. Problem inflacije i nemogućnosti da čuvamo tokom dužeg perioda našu stednju je bila inspiracija Satošija da kreira digitalnu alternativu zlatu i dijamantima.
Novac – Čuvanje Vrednosti i Razmena Vrednosti
Dinamično kretanje vrednsoti bitcoina mu daje potpuno legitimno karakteristiku čuvanja novca, dugoročno ova valuta uvećava svoju vrednost. Međutim zbog stalnijih fluktacija (2019 je bila relativno mirna) trenutno ne može naći odličnu primenu kao sredstvo za čuvanje vrednosti.
Stabilnost osigurava subjektima koji razmenjuju neku vrednost da ta vrednost neće devalvirati brzo. Za ovakve transkcije CHF, RSD, USD, EUR su odlični jer su relativno stabilni, dok u slučaju kada trebaju služiti kao medium za čuvanje vrednosti dugoročno nisu dobri jer je njihova priroda inflatorna.
Pa se stoga i postavlja relevetno pitanje da li neka valuta može da služi kao medium za čuvanje vrednosti i medium za razmenu. Čak i ako očuvamo vrednost fiat valuta tokom vremena kako bi služili i kao medium za čuvanje mi ne znamo da li je ovaj model održiv, a prema mnogim ekonomistima nije. Glavna prednost Bitcoina u odnosu na druge fiat valute je da je Bitcoin decentralizovan pa ne može biti manipulisan.
Bitcoin pokušava da reši i problem koji ima sa microtransakcijama i sredstvom za razmenu kreiranjem Ligthing Mreže, ali ona još uvek nije rešila ove probleme…
Zaključak
Ono što nam je poznato je da još uvek nismo našli dobar model za valutu koja može poslužiti kao medium za dugoročno čuvanje vrednosti i razmenu vrednosti. Kriptovalute pružaju nove mogućnosti i totalno drugačiji pristup kreiranju valuta. Dosadašnji ekonomski model zasnovan na konstatnoj inflaciji se ne pokazuje kao održiv globalno, a svedoci smo malverzacija sa vrednošću valuta koje su uništile ekonomiju. Svetske krize su dokazale da ne možemo verovati centralnim autoritetima da odlučuju za opšte dobro, jer centralizacija moći uvek vodi ka korupciji iste. U vremenu koje dolazi verujem da ćemo pronaći idelno rešenje, jer će nam tehnologija to i omogućiti.






























